Pola sata šetnje efikasno smanjuje napetost, popravlja raspoloženje i povećava razinu energije i snage. Ovo je eksperimentalno dokazalo istraživanje sveučilišta Dalhousie, kao i osobno iskustvo ljudi koji upražnjavaju šetnju dovoljno često. Tijekom šetnje, dnevno svijetlo stimulira mozak da proizvodi serotonin, neurotransmiter koji utječe na poboljšanje raspoloženja. Značajnu ulogu tu igra također i kisik, osobito ako se duboko udiše svježi zrak tijekom šetnje. Pravilno duboko udisanje čistog zraka u prirodnom ambijentu koji puni pluća kisikom: pročišćava krv, smiruje živce, otvara apetit, pomaže probavi i donosi zdrav – okrepljujući san, kaže stručnjak za zdrav život, fizioterapeut – Miro Škiljo.

 

To je posebno važno zimi, kada su mnogi skloni sjedenju kod kuće i pokušavaju nadoknaditi loše raspoloženje – uglavnom slatkišima ili obilnim jelom ili nekom drugom pogrešnom navikom. Umjesto da to vrijeme posvete šetnji sa prijateljima, nekime iz obitelji i slično – i time da kvalitetno ispune svoje vrijeme.

Šetnju svesrdno preporučuju i profesionalni kardiolozi i maseri, jer svakodnevna šetnja, dokazano, značajno smanjuje rizik od oboljenja srca i krvnih žila. Isto osobito glasno preporučuje i poznati stručnjak za liječenje sportskih povreda, vrhunski hrvatski maser, Josip Užarević.

 

Laganu šetnju preporučujemo „odraditi“ poslije svakog obroka kako bi čovjeku što bolje sjela hrana koju je pojeo. Šetnja na svježem zraku razbistruje um i relaksira mišiće. Dugotrajne šetnje po prirodi sa bliskim osobama, poboljšavaju i učvršćuju međuljudske odnose. Posebno nakon jela.

 

Mnogi koji se bave pisanjem ili propovijedanjem griješe što nakon obilna obroka odmah sjedaju za radni stol i čitaju, proučavaju ili pišu, ne posvetivši prethodno ni malo vremena kretanju. Kao posljedica toga, slobodan tijek njihovih misli i riječi sputan je i zadržan, pa stoga neće biti u stanju pisati ili govoriti takvom snagom kakva je nužna da bi se kako treba do ljudi prenijela ona informacija koja bi se sa itekako velikom pažnjom trebala prenijeti. Njihovi napori ostaju nedjelotvorni i bez pravih plodova. Treba tijelu nakon jela dati vremena da malo probavi ono što smo pojeli. Prebrz način života je zato smrt za zdravlje, a opuštena šetnja besplatan prirodni lijek kojeg preporučuje Organizacija Obrane Zdravlja i sve druge ozbiljne organizacije koje se bave promocijom zdravog načina života.

 Sama šetnja i sve neke fizičke vježbice su dobar ali samo jedan mali dio onoga što je izvorno predodređeno za čovjeka. Čovjek je stvoren da živi i radi u prirodi i tu je kraj priče. To je krajnje rješenje kojemu bi trebao težiti svaki čovjek, a šetnja u dobrome društvu je samo jedan sastavni djelić te čitave cjeline života u prirodnom ambijentu. No za početak vrijedi pravilo: bolje jedan dobar korak – nego ništa.

 

I za kraj preporučujemo svima koji su ozbiljni,  žele zdravim životom usporiti starenje i spriječiti mnoge zdravstvene probleme da pročitaju nešto od literature ili pogledaju neki od video materijala na našoj stranici ili na nekoj drugoj normalnoj stranici koja promovira zdrav način života.  Da se educiraju te da ne budu problem društvu, invalidi i bolesni ljudi, nego da budu dobar primjer svojim najbližima i čitavome društvu. Da budu oni koji donose rješenje, a ne oni koji su opterećenje i prokletstvo drugima.

 

Autor teksta: Denis Bašnec (Organizacija Obrane Zdravlja)

Za više informacija o prednostima  zdravog života, kao i o tehnikama prirodnog liječenja, preporučujemo pogledati sljedeći video :
https://www.youtube.com/watch?v=Wi29UM7mc70&t=713s   (Predavanje: Zdravim životom protiv bolesti – Denis Bašnec)