Koje su blagodati vode?
Prenosi hranjive tvari (vitamine, minerale, bjelančevine, šećer) do organa kojima su potrebne. Ispunjava stanični i međustanični prostor, sudjeluje u kemijskim reakcijama, pomaže probavi.
Voda oslobađa („čisti“) organizam od štetnih tvari. Velika čaša mlake vode ujutro posebno potiče proces čišćenja crijeva.
Voda je naš mehanizam rashlađivanja. Ona regulira tjelesnu temperaturu na način da povišenu temperaturu – stvorenu u organizmu tijekom snažne mišićne aktivnosti – prenosi u okolinu disanjem i znojenjem.
Održava kožu zdravom, sjajnom i čistom, jer voda potiče bolje funkcioniranje limfnog sustava i izbacivanje toksina te daje koži potrebnu vlagu. Naša vanjska ljepota uvelike ovisi o tome dali pijemo dovoljno vode tijekom dana ili ne.
Imajte bocu prirodne negazirane vode uvijek nadohvat ruke!
Koliko vode dnevno bismo trebali piti?
Unos vode ovisi o tome gdje živite odnosno klimatskim uvjetima, godišnjem dobu, o tjelesnoj masi, zdravstvenom stanju, o tome koliko ste aktivni i opterećeni. Preporuke za minimalnu dnevnu upotrebu VODE (ne uključujući ostale tekućine unesene hranom i drugim napitcima) iznosi prosječno barem 3,5 litara za odrasle muškarce i barem 3,2 litara za žene. Kod veće fizičke aktivnosti, viših temperatura zraka, u suhom i toplom podneblju potrebno je uzimati dodatne količine vode. Ukoliko pak je velika vlaga u zraku i izuzetno hladna klima, onda se može popiti i nešto manje vode od srednje preporuke. Unos vode treba povećati za vrijeme trudnoće i dojenja te kod nekih zdravstvenih stanja (artritis, kronična dehidracija, povraćanje, opstipacija, karcinom, dermatitis, bolesti bubrega). Ukoliko ste odrasli čovjek, probajte doseći razinu od preko 2,5 – 4,5 litara vode dnevno, ovisno o tome dali imate 40, 60, 80 ili više kilograma. A tijekom ljetnih vrućina puno više. Osobama koje imaju oko 40 kilograma, obično je dovoljno oko 2 litre vode dnevno, 50 kg (preko 2,5 litre), 60 kg (oko 3 litara), 70 kg (oko 3,5 litre), 80 kg (oko 4 litara) itd…. Ponekad tijekom velikih vrućina je poželjno da prosječna osoba koja teži više od 80 kilograma, popije i preko 5 litara vode dnevno, zbog velike potrebe tijela za vodom. Zbog detoksikacije tijela (čišćenja organizma) je također poželjno povećati količinu unosa vode u tijelo.
Voda je nesporno najzdravije piće na svijetu, po svim njenim karakteristikama i važnosti za organizam, ona liječi, pročišćava, pomlađuje, daje energiju… Voda je za tijelo isto što i ulje za motor. Distribucijom vode tijelo se brine da mozak i drugi vitalni organi imaju dovoljno tekućine koja regulira sve funkcije tijela, koje bez vode ne bi bile moguće ili bi ostavile posljedice. Organizam bez dovoljno vode pogodan je za sve vrste bolesti. Bez vode se može živjeti samo nekoliko dana, osim u izuzetnim slučajevima.
Čak i ako dobivaju dovoljno svega drugog što ih održava u životu, većina ljudi ne pije dovoljno vode za optimalno funkcioniranje organizma. Dehidracija je jedan od razloga za pojavu bolesti, jer tijelo, kao mašina, nije u mogućnosti funkcionirati na odgovarajući način bez dovoljnog unosa tekućine.
Dan započnite jutarnjom čašom vode (minimalno 2 dcl), a još bolje da popijete na tašte barem 0,5 litara vode i pijte vodu redovno tijekom cijelog dana. Čaša mlake ili blago tople vode ujutro potiče normalno lučenje želudačne kiseline, pravilan protok krvi, probavu i pomaže jutarnjem pražnjenju crijeva. Prije prvog gutljaja je poželjno isprati usta sa vodom, zbog bakterija koje se nakupljaju u ustima tijekom spavanja, što se manifestira u neugodnom zadahu, a što je posebno prisutno kod ljudi koji imaju probleme sa zubima i zubnim mesom.
Pijte vodu prije nego što ožednite. Pijte što češće čak i kad niste žedni, jer čovjek često ne prepoznaje na vrijeme mehanizam žeđi – i tako spriječite dehidraciju, zbog toga jer ljudi nisu navikli piti dovoljno vode, već samo tada kada im je hitna potreba za njom. Prava istina je sljedeća: kad osjetite žeđ već ste barem blago dehidrirani. Nedostaje vam voda za normalno izvršavanje nekih fizioloških funkcija.
Postepeno se navikavajte na dovoljnu količinu vode u skladu sa mogućnostima. Unatoč poteškoćama prilikom prilagodbe organizma na veće količine vode, nemojte odustati. Pijte vodu uvijek u normalno doba za to, gutljaj po gutljaj, ali ispunite dnevni minimum ako možete.
Voda se može piti tijekom cijelog dana, osim što postoje neke iznimke. Nemojte piti vodu istovremeno dok jedete. Ljudi to često rade i zato im je urin uvijek žut. Poželjno je da urin od podneva bude bezbojan. Kada pijemo vodu za vrijeme jela, razrijeđujemo želudačnu kiselinu i oslabljujemo je. Zato i probava ne može biti dobra i ne mogu se kvalitetno izvući hranjivi sastojci iz hrane, jer voda sve to ispere. Ne biste trebali piti vodu ni kratko vrijeme prije jela već 15 – 30 minuta prije, ovisno o tome dali popijete više ili manje vode i koliki vam je kapacitet/osjetljivost želuca. Također treba pričekati sa konzumacijom vode barem 1 – 2 sata iza jela, da bi bilo vremena želucu da probavi hranu. Voda ometa probavu u navedeno vrijeme, jer ona prva bude apsorbirana (upijena), a kada jedemo želimo apsorbirati prvo hranu, da bismo izbjegli nepotrebnu fermentaciju tj. kvarenje hrane u želucu te da bismo dobili neophodnu energiju za životne izazove.
Počnite s navikavanjem na što veće količine vode i prestanite jesti grickalice između obroka. Po pitanju temperature vode, ujutro možete piti čak i toplu vodu. Ona brzo prolazi kroz probavni sustav i dobro će vas isprati. Urin je najtamniji ujutro, a treba se izbistriti do podne. Možete piti i hladnu vodu – ali ne ledenu vodu – i to iz više razloga. Ledena voda oštećuje caklinu (dentin) naših zuba. U želucu je 37 stupnjeva Celzijevih, ledena voda ima temperaturu 1 – 4 stupnja, pa tijelo ne podnosi nešto tako hladno i troši energiju na zagrijavanje vode, koja se je mogla bolje iskoristiti. Zašto dodavati sebi teret ledenom vodom? Osim ako je to jedina voda koju imate i nemate izbora.
Probajte ovo barem 2 tjedna, vrijedno je truda. Dr Pol Volk nam navodi primjer jedne studentice iz Los Angelesa, koja je postupala ovako mjesec dana i to u minimalnim preporučenim količinama za odrasle lakše tjelesne mase. Prijateljica ju je pitala, koji je taj divni novi puder, koji je stavila? Odgovorila je da nema šminku, nego da pije 2 litre vode dnevno. Prijateljica je rekla: “Kaži mi istinu: Koja je marka pudera?” Djevojka je ponovila: “2 litre vode dnevno, doista” Prijateljica je bila uporna: “Samo ćemo nas dvije znati i biti tako lijepe. Kaži mi ime! Izgledaš tako divno i prirodno.” Djevojka je opet ponovila: “2 litre vode dnevno.” Prijateljica je ljutito uzviknula: “Dobro, ne moraš mi reći!” Nije vjerovala, da je tako jednostavno.
Vašem je tijelu potrebna voda i to puno vode. Probajte! Vidjet ćete, kako ćete divno izgledati i kako ćete se osjećati iznutra. Vaše će se tijelo oduševiti. Kada domaćica pere suđe, da li uzima malo vode, da bi oprala suđe? Ne, puno joj je vode potrebno. Jednom čašom vode dnevno teško je oprati cijelo tijelo. Potrebno vam je bar 3,5 litara dnevno – pun rezervoar za dobro funkcioniranje. Pijte vodu tijekom cijelog dana. Neki pokušavaju ujutro popiti sve. Vaše se tijelo redovno mora ispirati cijelog dana. Kava, lubenica, čaj, mlijeko i sok nisu isto što i voda, jer moraju proći proces probave. Oni ne funkcioniraju kao voda – voda ispire. Zato ih ne možemo ubrojiti u one 2,5 – 4,5 litre vode za odrasle.
Više vode treba piti kad je vani vruće, ali 2,5 – 4,5 litara dnevno za odrasle ljude je u normalnim uvjetima sasvim dovoljno. Za ljude u hladnim krajevima, tjelesne mase od oko 50-70 kg i koji slabo koriste sol, dovoljno je i oko 2 – 3 litre vode dnevno. U početku će (kod ljudi koji nisu navikli na dovoljno vode) izgledati kao da svaki trenutak trebaju ići u wc, jer im mokraćni mjehur nije navikao. Ali mjehur je mišić i može se rastegnuti, da bi zadržao vodu. I želudac se može napuhati kada čovjek počne jesti veću količinu hrane. Idealno je ne piti previše vode navečer, već što više popiti ujutro i poslijepodne, da ne ustajete tijekom noći kada hoćete mirno spavati. Zato odlučite kad ćete prestati piti vodu. Neki ljudi mogu piti vodu i prije spavanja – za neke nije to baš najbolja opcija. Voda je divan izvor energije, vrlo jednostavna za uporabu.
Voda može biti vaš prvi korak za vaš novi početak. Ako imate posebno oboljenje, posavjetujte se s vašim liječnikom prirodne medicine. On će vam reći, kako vam to neće naštetiti, nego će vam biti puno bolje.
Kako tijelo troši/gubi vodu?
Tijelo gubi vodu disanjem, znojenjem, mokrenjem, govorenjem, pražnjenjem crijeva – sveukupno 2 – 5 litara dnevno kod odraslih ljudi ovisno o tjelesnoj masi, aktivnostima, temperaturi, uvjetima i opterećenosti. Svu tu izgubljenu tekućinu potrebno je nadoknaditi kako bi tijelo i dalje dobro funkcioniralo. Prvi znakovi blage dehidracije (nedostatka tekućine u organizmu) su umor, razdražljivost, nervoza, slabost, glavobolja, smanjena koncentracija, suha usta, suha ispucala koža, tamna mokraća, tjeskoba…
Smanjeni unos tekućine smanjuje volumen krvi, a tako se smanjuje prijenos hranjivih tvari, hormona, kisika i remeti normalno funkcioniranje svih stanica u našem tijelu. Ljudi koji piju nedovoljno vode ili ne nadoknađuju gubitak tekućine imaju povećan rizik taloženja soli i stvaranja kamenaca u bubrezima i žuči; povećan rizik za poremećaje mentalnih funkcija, probavne i srčane tegobe.
Može li se voda nadoknaditi pijenjem drugih tekućina?
Dnevnom unosu tekućine pridonose i namirnice s visokim udjelom vode, prvenstveno voće i povrće (lubenica, dinja, breskva, marelica, grejp, krastavci, rajčica…), što je dobro. Ali to nije čista sama voda koja ima ulogu ispiranja. Voda je najsigurnija i najpouzdanija opcija za to.
Kod pojačane tjelesne aktivnosti i uopće pojačanog znojenja nadoknadite mineralne soli. Pijte dovoljno tekućine prije, za vrijeme i nakon tjelesne aktivnosti. Jedite po mogućnosti barem 1 slani i 1 slatki obrok u tijeku dana, ukoliko niste na nekom specijalnom programu prirodnog liječenja sa posebnim potrebama.
Alkoholna, gazirana (uključujući i tzv. dijetna), umjetno zaslađena i kofeinska pića pojačavaju proces dehidracije. Prilikom razgradnje tih napitaka troši se voda pa se povećava potreba za vodom. Zamijenite ih čistom izvorskom vodom, prirodnim čajem, svježe cijeđenim sokovima ili biljnim mlijekom. Prema Vašoj želji okus vode možete obogatiti bazgom, limunom, narančom, limetom, metvicom. To je dobro kod ljudi koji zbog katastrofalno slabe navike za pijenjem vode, imaju problem da im je voda neukusna dok se ne naviknu na nju. Ipak pored svega toga, ostale tekućine ne mogu potpuno zamijeniti funkcije čiste vode u ljudskom organizmu, već samo djelomično.
Voda je jedan od osnovnih sastojaka ljudskog organizma i čini oko 55-75% ukupne mase odraslog čovjeka, nešto više kod djece, dok se starenjem količina vode smanjuje do oko 50%, ovisno o načinu života. Različite stanice sadrže različitu količinu vode. Krv sadrži 90-92% vode, mozak 75-85%, mišićne stanice oko 75%, masne stanice 10-15%.
Problemi za one koji ne piju dovoljno vode
Odrasli ljudi, umjesto da piju najmanje 2,5 – 4,5 litara vode dnevno, piju uglavnom onoliko vode koliko je potrebno za preživljavanje. Posljedica toga je nepotrebno izlaganje mozga stresu, a onda organa koji se bave pročišćavanjem organizma. Kada čovjeku nedostaje vode, tijelo je dehidrirano i mora se boriti sa „sušom“ i onda, kako kažu znanstvenici, proizvodi histamin.
Histamin zatim proizvodi elemente koji proizvode bol i ako netko ima kronične bolove, kao što su bolovi u leđima ili bol poput čira, bol reumatoidnog artritisa, srčani bol…, to su često i simptomi žeđi. Dakle, ako čovjek ima neki od ovih neugodnih simptoma bola može biti zapravo da je samo žedan, odnosno dehidriran u kontinuitetu, kronično.
Kada se u ovom slučaju kaže žedan, to ne podrazumijeva situaciju da čovjek osjeća žeđ. Podsjećamo, često se zbog nezdravog načina života i stresa, žeđ i ne osjeća dovoljno često, a gubi se i navika konzumiranja vode. Savjet je svima da vodu piju i kad ne osjećaju žeđ.
Također stres, kojeg većina danas ima proizvodi dehidraciju. Kada je čovjek pod stresom treba mu mnogo više vode. Hrana „osigurava“ samo nešto malo čaša vode dnevno.
Ako je čovjek konzumirao i koristio cigarete, kavu, alkohol, gazirana i takozvana dijetalna pića, koja djeluju kao diuretici, odnosno „izbacivači“ vode iz tijela, onda se mora još više povećati unos vode.
Postoje rijetki ljudi koji piju dovoljno litara vode dnevno, zadovoljavaju svoje dnevne potrebe za vodom, i zbog toga se vrlo dobro osjećaju, a to im se čak može vidjeti i na koži. Koža posljednja dobija vodu, a ako tijelo nema dovoljnu količine vode to će utjecati na kožu više nego na druge organe. Voda pomaže u hidraciji kože čineći je mlađom, nježnijom, mekšom, otpornijom na bore…
U suštini, treba piti toliko vode da mokraća bude svjetla. Čaša popijene vode predstavlja blago tuširanje organizma. Voda ispire želudac i druge organe i priprema ih za rad. Uz prvu jutarnju čašu vode može se iscjediti i limun, koji je idealan za pročišćavanje, stimuliranje rada bubrega…
Stručnjaci su utvrdili i to da ljudi koji imaju naviku da svakodnevno piju dosta vode imaju brži metabolizam od onih koji vodu piju rijetko. Samim tim, brže troše višak kalorija koje su unijeli tijekom dana. Dovoljna količina vode također poboljšava koncentraciju.
-Koja je voda najbolja? Netko će pitati koja je voda najbolja? Odgovor je jednostavan – planinska izvorska voda. Ukoliko nije moguće doći direktno do te vode sa samog izvora, dobre su i flaširane vode kojih kod nas ima dosta. Voda iz slavine u zemlji poput Hrvatske je obično također odlično piće za novi početak, a ako je igdje do sumnjive mjere zagađena, dobro je kupiti filter za pročišćenje vode.
Međutim, najveća istina u svemu ovome je ta da je rizik za čovjekovo zdravlje znatno i neusporedivo veći time što se ne pije dovoljna količina vode, nego rizik od nekog „zagađenja“ pijenjem vode. Što ima više smisla – piti svakog dana dovoljno vode koja je organizmu potrebna iz više razloga, a prije svega, da iz sebe ispere otrove, ili izbjegavati vodu, zbog straha da bi mogla sadržavati malo kamenca? Ili šta ima više smisla – jesti voće i povrće potrebno za dobro zdravlje ili ga izbjegavati s obzirom na to da bi moglo biti prskano otrovima, iako znamo da je koncentracija pesticida puno veća u namirnicama životinjskog podrijetla, a jako mala u biljnoj hrani, kao i to da se mnogo toga ispere vodom, a još više se ukloni skoro do savršenstva ako se voće i povrće potopi u vodu na barem 30 minuta? Odgovori su jasni. Kad čovjekov organizam dobije ono što mu treba, mnogo lakše će se izboriti sa eventualnim otrovima iz vode ili biljne hrane. Jer glavna funkcija čovjekovog tijela jest da preživi, izbaci sve štetno, a apsorbira sve što mu je potrebno. Samo mu mi zdravim životom trebamo pomoći u tome.
