Ljudsko tijelo se sastoji od 60 do 70 posto vode, a mozak i više od toga. Zato je logično da se pije što više vode. Ako čovjek ne pije dovoljno vode, tijelo i mozak postaju dehidrirani a to izaziva probleme i bolesti. Uslijed nedostatka vode u tijelu, za početak, može doći do razvijanja visokog krvnog tlaka a onda i do drugih težih komplikacija.

Idealno za čovjeka je da dnevno popije najmanje tri litara vode, a ljeti i znatno više, jer se voda gubi iz tijela preko disanja, znojenja, mokraće i slično. Mnogi zdravstveni problemi su samo posljedica nedostatka vode u organizmu, a posebno to mogu biti glavobolja, bol u grudima, otekline oko zglobova… Čovjek treba piti vodu i kad nije žedan, samo da to ne radi za 15 minuta prije obroka, za vrijeme i sat vremena nakon obroka, jer se između ostalog tada razrijeđuju želudačni sokovi koji su neophodni za probavu.

Voda je inače najzdravije piće na svijetu, po svim njenim karakteristikama i važnosti za organizam, ona liječi, pročišćava, pomlađuje, daje energiju…

Voda je za tijelo isto što i ulje za motor. Distribucijom vode tijelo se brine da mozak i drugi vitalni organi imaju dovoljno tekućine koja regulira  sve funkcije tijela, koje bez vode ne bi bile moguće ili bi ostavile posljedice. Organizam bez dovoljno vode pogodan je za sve vrste bolesti. Bez vode se, može živjeti samo nekoliko dana.
Čak i ako dobivaju dovoljno svega drugog što ih održava u životu, većina ljudi ne pije dovoljno vode za optimalno funkcioniranje organizma. Dehidracija je jedan od razloga za pojavu bolesti, jer tijelo, kao mašina, nije u mogućnosti funkcionirati na odgovarajući način.

Problemi za one koji ne piju dovoljno vode

Ljudi, umjesto da piju najmanje 3 litre vode dnevno, piju uglavnom onoliko vode koliko je potrebno za preživljavanje. Posljedica toga je nepotrebno izlaganje mozga stresu, a onda organa koji se bave pročišćavanjem organizma.
Kada čovjeku nedostaje vode, tijelo je dehidrirano i mora se boriti sa „sušom“ i onda, kako kažu znanstvenici, proizvodi histamin. Histamin zatim proizvodi sastojke koji proizvode bol i ako netko ima kronične bolove, kao što su bolovi u leđima ili bol poput čira, bol reumatoidnog artritisa, srčani bol…, to su često i simptomi žeđi. Dakle, ako čovjek ima neki od ovih neugodnih simptoma bola može biti zapravo da je samo žedan, odnosno dehidriran u kontinuitetu.

Kada se u ovom slučaju kaže žedan, to ne podrazumijeva situaciju da čovjek osjeća žeđ. Često se, zbog nezdravog načina života i stresa, žeđ i ne osjeća, a gubi se i navika konzumiranja vode.

Savjet je svima da vodu piju i kad ne osjećaju žeđ, i da uvijek imaju na umu da bi za njihovo zdravlje bilo najbolje unijeti najmanje tri litara vode dnevno. Tijelo dnevno gubi u prosjeku najmanje oko 10 do 12 čaša vode, što je nešto iznad dvije litre, preko kože, disanja, mokraće i stolice. Također stres, kojeg većina danas ima proizvodi dehidraciju. Kada je čovjek pod stresom treba mu mnogo više vode. Hrana „osigurava“ dvije do četiri čaše vode, što znači da još treba popiti barem oko osam čaša vode. Najbolje je da to bude  više od deset čaša ili oko tri litara, zbog pojačanih aktivnosti organizma, stresa, kao i zbog dehidracije kojoj smo izloženi godinama unazad.

Ako čovjek konzumira i koristi cigarete, kavu, alkohol, gazirana i takozvana dijetalna pića, koji djeluju kao diuretici, odnosno „izbacivači“ vode iz tijela, onda se mora još više povećati unos vode.

Postoje ljudi koji piju oko četiri litre vode dnevno, i zbog toga se vrlo dobro osjećaju, i to im se čak može vidjeti i na koži. Koža posljednja dobija vodu, a ako tijelo nema dovoljne količine vode to će utjecati na kožu više nego na druge organe. Voda pomaže u hidraciji kože čineći je mlađom, nježnijom, mekšom, otpornijom na bore…

U suštini, treba piti toliko vode da mokraća bude svijetla. Čaša popijene vode je tuširanje organizma. Voda ispira želudac i druge organe i priprema ih za rad. Uz prvu jutarnju čašu vode može se iscjediti i limun, koji je idealan za pročišćavanje, stimuliranje rada bubrega…
Stručnjaci su utvrdili i da ljudi koji imaju naviku da svakodnevno piju dosta vode imaju brži metabolizam od onih koji vodu piju rijetko. Samim tim, brže troše kalorije koje su unijeli tijekom dana. Dovoljna količina vode poboljšava koncentraciju.

Koja je voda najbolja?

Netko će pitati koja je voda najbolja? Odgovor je jednostavan – planinska izvorska voda. Ukoliko nije moguće doći direktno do te vode sa samog izvora, dobre su i flaširane vode kojih kod  nas ima dosta. Voda sa slavine, iz gradskih izvora, najslabije je kvalitete. Jedan od načina zaštite od slabije kvalitete vode, odakle ona god dolazila, je posjedovanje filtera.
Međutim, najveća istina u svemu ovome je ta da je rizik za čovjekovo zdravlje znatno i neusporedivo veći time što se ne pije dovoljno količine vode, nego rizik od nekog zagađenja pijenjem vode. Što ima više smisla – piti svakog dana desetak čaša vode koja je organizmu potrebna iz više razloga, a prije svega, da iz sebe ispere otrove, ili izbjegavati vodu, zbog straha da bi mogla sadržavati nešto štetno? Ili šta ima više smisla – jesti voće i povrće potrebno za dobro zdravlje ili ga izbjegavati s obzirom na to da bi moglo biti prskano otrovima? Odgovori su jasni. Kad čovjekov organizam dobije ono što mu treba, mnogo lakše će se izboriti sa eventualnim otrovima iz vode ili biljne hrane.

Ukoliko čovjek pije bilo koja druga pića umjesto vode, onda je to nešto sasvim drugo za organizam. Ostali napici sadrže kalorije koje treba probaviti kao hranu. Te kalorije, ovisno o kojim se pićima radi, mogu proizvesti masnoće, potaknuti kolebanja razine šećera u krvi i usporiti probavu. Mnoga pića povećavaju kiselost u želucu. Neka poznata gazirana pića sadrže, između ostalog, fosfornu kiselinu koja potiče izlučivanje kalcija iz organizma, čime pridonose nastanku krhkih kostiju, a potom doprinose artritisu. Šećer iz tih napitaka zahtjeva dodatnu vodu za preradu itd ….

Kada su u pitanju čajevi, nešto je drugačija situacija u odnosu na alkohol, kavu i gazirana pića. Biljni čajevi su ponekad neophodni, ovisno o bolesti ili zdravstvenom problemu.