Znanstvenici su otkrili da ljudi koji više lažu češće pate od depresije i migrene, osjećaju se napeto i imaju bolove u grlu. Istraživači sa Fakulteta Notre Dame u Indijani ustanovili su da što manje lažemo, to smo zdraviji, kako mentalno, tako i fizički. Također je psihičko opterećenje daleko manje kod onih koji ne lažu mnogo nego u umu ljudi koji mnogo lažu.

Prema pisanju „Sana“, znanstvenici su tijekom deset sedmica na detektoru laži testirali 110 volontera, starih između 18 i 71 godinu, provjeravajući redovno njihovo zdravstveno stanje, kao i raspoloženje. Otkrili su da oni koji više lažu češće pate od pojačanih stresnih reakcija, tjeskobe, depresije i migrene, osjećaju se napeto, napadnuto, uznemireno i imaju bolove u grlu.

„Ljudi koji ne lažu su rasterećeniji i više u skladu sa samim sobom“, objasnili su istraživači. Prethodna istraživanja su pokazala da Amerikanci lažu u prosjeku minimalno 11 puta sedmično.

„Malo sam skeptičan u pogledu činjenice da iskrenost poboljšava zdravlje, ali sa psihološkog stajališta to je vjerojatno točno“, komentirao je psiholog Robert Feldman.

Neki ljudi su toliko bili izluđeni zbog svih laži u kojima su bili uhvaćeni, da su na kraju potražili spas u samoubojstvu.

Medicinska praksa pokazala je laž kao nešto što ljude vodi u strah i nemir. Takvi ljudi koji puno lažu, lažu iz straha, često se izuzetno boje da se ne sazna neka crna istina o njima, boje se priznati da su u krivu, strahuju od osude i podrugivanja okoline.  Jedino ispravno rješenje je da čovjek riješi sa sobom stvari u glavi na način da oprosti sebi i drugima, da se odluči popraviti i ne više raditi gluposti zbog kojih ga kasnije bude sramota što je to uradio. Da samim time postane nova osoba koja živi bez straha od mišljenja drugih ljudi o tome kakva osoba je netko nekad bio. Strah od mišljenja drugih ljudi vodi u mnogo drugih grešaka koje su kobne za čovjekov život iz razloga što čovjek postaje rob tome i rob lažima kojima pokušava prikriti svoje pogreške. Dok sa druge strane mi pozivamo ljude da ne robijaju ničemu, već da žive za nešto uzvišeno, za nekoga i nešto. Da se sprijatelje sa samim sobom i sa Bogom. Najbitnije je da je čovjek čist u svojoj glavi pred Bogom, a što ljudi misle, neka misle…..

Autor teksta: Denis Bašnec (Organizacija Obrane Zdravlja)